Bible Explorer

Enciklopedija › Kako je nastala Biblija

Kako je nastala Biblija

Vulgata i drugi drevni prijevodi

Aramejski targumi · sirska Pešita · latinska Vulgata · koptski, gotski, armenski, ge’ez, staroslavenski

Nakon progonstva mnogi su Židovi govorili aramejski, pa je čitanja u sinagogi počeo pratiti aramejski prijevod; ti slobodni prijevodi s objašnjenjima zvali su se targumi. Mnogi znanstvenici misle da Nehemija 8:8 opisuje taj običaj. Onkelosov targum Zakona dobio je svoj mjerodavni oblik otprilike u 2. ili 3. st. po. Kr. Kršćani sirskoga jezika imali su Tacijanov Diatessaron, spoj četiriju evanđelja načinjen oko 170. po. Kr., a poslije Pešitu, „jednostavnu” verziju, revidiranu otprilike krajem 4. st.

Na Zapadu je stari latinski prijevod, načinjen s grčkoga, bio u uporabi već oko 250. po. Kr. Godine 382. papa Damaz zamolio je učenjaka Jeronima da revidira evanđelja; poslije je, kod Betlehema, Jeronim preveo veći dio Staroga zavjeta s hebrejskoga, oko 390.–405. Isprva kritiziran, njegov je rad postao Vulgata, „opća” Biblija; 1546. Tridentski sabor proglasio ju je službenom latinskom Biblijom Katoličke Crkve. Drugi su narodi primili Bibliju na svojim jezicima, katkad s novim pismom: koptski u Egiptu otprilike u 3. st., gotski po Ulfili u 4., armenski u 5., ge’ez u Etiopiji, a staroslavenski po braći Ćirilu i Metodu u 9. st.

Ključni retci

Pismo napisano aramejski, zatim prevedenoEzr 4:7I za vremena Artakserksova pisali su Bišlam, Mitredat, Tabel i ostali njihovi drugovi protiv Jeruzalema perzijskom kralju Artakserksu. Podnesak je bio pisan aramejskim pismom i jezikom.
Čitanje Zakona: „razlagahu smisao”Neh 8:8I čitahu iz knjige Božjeg zakona po odlomcima i razlagahu smisao da narod može razumjeti što se čita.
Kaldejci odgovaraju „aramejski”Dn 2:4Kaldejci odgovoriše kralju (aramejski): “O kralju, živ bio dovijeka! Pripovjedi svoju sanju slugama svojim, a mi ćemo ti otkriti njezino značenje.”
Natpis hebrejski, latinski i grčkiIv 19:20Taj su natpis čitali mnogi Židovi jer mjesto gdje je Isus bio raspet bijaše blizu grada, a bilo je napisano hebrejski, latinski i grčki.

Izvori

Prilagođeno i skraćeno prema Tyndale Open Bible Dictionary · CC BY-SA 4.0

Tyndale Open Bible Dictionary © 2023 Tyndale House Publishers · CC BY-SA 4.0 — Bible*, Versions of the (Ancient): Earliest Versions of the Old Testament; Bible*, Manuscripts and Text of the (Old Testament): The Aramaic Targums; Bible*, Versions of the (Ancient): Syriac Versions; Bible*, Versions of the (Ancient): Latin Versions; Vulgate*, the; Bible*, Versions of the (Ancient): Coptic Versions; Bible*, Versions of the (Ancient): Gothic Version; Bible*, Versions of the (Ancient): Armenian Version; Bible*, Versions of the (Ancient): Ethiopic Version; Bible*, Versions of the (Ancient): Slavonic Version

Prilagođeno prema Tyndale Open Bible Dictionary: članci odabrani, skraćeni i prepričani vlastitim riječima (samo povijest, priroda i svakodnevni život), a na jezicima osim engleskog strojno prevedeni. Izvorno djelo izdavača Tyndale House Publishers besplatno je dostupno na tyndaleopenresources.com.

Kako je nastala Biblija

Još u ovoj temi

Kako je nastala Biblija