Riječi izvornika

30 hebrejskih i grčkih riječi, svaka sa značenjem i jednim retkom.

1. dan
bara — stvoriti
Post 1:1 · Strong’s H1254
Oblikovati, izraditi, stvoriti. U tom je značenju subjekt glagola uvijek Bog, a on stvara nebo i zemlju, živa bića, čovječanstvo. U trpnom obliku rabi se za rođenje i za nastanak nečega novog i zadivljujućeg. Drugi oblik znači „posjeći”.
2. dan
chen — naklonost, milost
Post 6:8 · Strong’s H2580
Naklonost i milost; također ljupkost, dražest. Najčešće je to naklonost, prihvaćenost koju jedan čovjek nalazi kod drugoga: „naći milost u nečijim očima” znači biti prihvaćen i ljubazno primljen. Dolazi od glagola chanan, „iskazati naklonost, biti milostiv”.
3. dan
tsedaqah — pravednost
Post 15:6 · Strong’s H6666
Pravednost, ono što je pravo i pravedno: u načinu na koji vladar vlada, u parnici iznesenoj pred sud, u istinitom govoru i u ispravnom ponašanju. Može značiti i to da se netko pokazao u pravu – opravdanje, izbavljenje. U množini znači „pravedna djela”.
4. dan
yeshuah — spasenje, izbavljenje
Izl 15:2 · Strong’s H3444
Izbavljenje, spas, spasenje; također dobrobit i pobjeda. Najčešće je to izbavljenje koje dolazi od Boga – ponajprije od vanjskih opasnosti poput neprijatelja, često s dodanim duhovnim smislom. Dolazi od yasha, „izbaviti, osloboditi”, korijena imena Jošua i Isus (Yeshua).
5. dan
shabbat — subota, počinak
Izl 20:8 · Strong’s H7676
Subota, sedmi dan počinka. Riječ se rabi i za Dan pomirenja, za subotnju godinu u kojoj je zemlja počivala i za ono što je te godine samo izraslo. Dolazi od shavat, „prestati, stati, počinuti”.
6. dan
kavod — slava, čast
Izl 33:18 · Strong’s H3519
Od kaved, „biti težak, imati težinu”: ono što čovjeku daje težinu. Znači obilje i bogatstvo; čast, sjaj i dostojanstvo položaja; dobar glas; u poeziji „slava moja” je čovjekovo unutarnje biće. Za Boga to je slava i čast koje mu pripadaju.
7. dan
shalom — mir
Br 6:26 · Strong’s H7965
Cjelovitost i neokrnjenost, od shalem, „biti cio, potpun”. Obuhvaća sigurnost i zdravlje, dobrobit i blagostanje, mir i zadovoljstvo, prijateljstvo među ljudima i s Bogom te slobodu od rata. Njime završava svećenički blagoslov koji su Aron i njegovi sinovi izgovarali nad Izraelom.
8. dan
shema — čuti, slušati
Pnz 6:4 · Strong’s H8085
Čuti – a s time i slušati, paziti, razumjeti i poslušati; u trpnom obliku – biti čut, biti uslišan. Drugi oblik znači „dati da se čuje, navijestiti”. „Čuj, Izraele” otvara molitvu koju Židovi zovu Shema i mole je svako jutro i svaku večer.
9. dan
goel — otkupitelj, rođak
Job 19:25 · Strong’s H1350
Onaj koji djeluje kao rođak, „vršeći dužnost najbližeg rođaka” (gaal): otkupljuje rođakovu zemlju ili slobodu plaćajući njihovu vrijednost ili osvećuje rođakovu krv. Kad se rabi za Boga, riječ podrazumijeva osobni odnos. Boaz postupa kao Rutin goel.
10. dan
torah — pouka, zakon
Ps 1:2 · Strong’s H8451
Uputa, pouka, zakon. Dolazi od yarah, što najprije znači „baciti, gađati”, a u drugom obliku „pokazati, poučavati”. Torah je pouka roditelja, mudraca, svećenika i proroka; zakon ili zbirka zakona; rijetko običaj.
11. dan
mashiach — pomazanik
Ps 2:2 · Strong’s H4899
Od mashach, „mazati, pomazati”: onaj koji je odvojen za službu tako da mu je ulje izliveno na glavu. Rabi se za izraelske kraljeve, za velikog svećenika, za perzijskog kralja Kira kao onoga kojemu je Gospodin povjerio zadaću te za kneza koji će doći u 9. poglavlju Knjige proroka Daniela. Grčki prijevod donosi je kao christos.
12. dan
hesed — vjerna ljubav, dobrota
Ps 136:1 · Strong’s H2617
Dobrota i milost. Među ljudima to je činiti jedni drugima usluge i dobro, osobito dobrota prema malenima i potrebitima – milosrđe; rijetko ljubav i odanost prema Bogu. Za Boga to je dobrohotnost kojom se brine za potrebe svojih stvorenja. Psalam 136 ponavlja je u svakom retku.
13. dan
qadosh — svet
Iz 6:3 · Strong’s H6918
Posvećen, svet. Riječi iz te obitelji vrte se oko odvojenosti: qodesh je „odvojenost, svetost”, a qadash znači „biti odvojen, posvećen”. Mjesta, dani, predmeti i ljudi bili su sveti kad su bili odvojeni za Boga. Serafi u Izaijinu viđenju izgovaraju tu riječ triput.
14. dan
ruach — vjetar, dah, duh
Ez 37:9 · Strong’s H7307
Dah, vjetar, duh. Znači dah iz usta ili nosnica, vjetar, čovjekovu ćud ili raspoloženje, duh živoga bića i sjedište osjećaja te Duha Božjega. U 37. poglavlju Knjige proroka Ezekiela ta se jedna riječ prevodi kao dah, vjetar i Duh.
15. dan
emunah — vjernost, postojanost
Hab 2:4 · Strong’s H0530
Čvrstoća, postojanost – Mojsijeve su ruke ostale „čvrste” do zalaska sunca – zatim ustrajnost, odanost, vjernost. Dolazi od aman, „podupirati, učvrstiti”; drugi oblik toga glagola znači „pouzdati se, vjerovati”, a od istoga je korijena i amen. Grčki prijevod donosi je kao pistis.
16. dan
makarios μακάριος — blažen, sretan
Mt 5:3 · Strong’s G3107
U starijem grčkom pjesništvu riječ je opisivala sretno stanje bogova. U Novom zavjetu ona čestita ljudima: „sretan je, blago onome koji…”. Njome počinje svako od Blaženstava.
17. dan
splanchnizomai σπλαγχνίζομαι — sažaliti se
Mt 14:14 · Strong’s G4697
Izvedena je od splanchna, unutarnjih organa, koje su Grci smatrali sjedištem osjećaja. Znači biti duboko u nutrini ganut, osjetiti samilost. U evanđeljima se upotrebljava gotovo samo za Isusa i za likove u njegovim prispodobama.
18. dan
euangelion εὐαγγέλιον — radosna vijest, evanđelje
Mk 1:1 · Strong’s G2098
U klasičnom grčkom nagrada glasniku koji je donio dobru vijest; kasnije i sama dobra vijest – primjerice o pobjedi. U Novom zavjetu to je radosna vijest o Isusu; knjige o njegovu životu prozvane su Evanđeljima.
19. dan
doxa δόξα — slava, čast
Lk 2:14 · Strong’s G1391
Izvorno „mišljenje”, zatim dobro mišljenje – ugled, čast, hvala. Grčki prevoditelji hebrejske Biblije upotrijebili su je za kavod, pa u Novom zavjetu doxa znači i Božji sjaj i veličanstvo.
20. dan
metanoia μετάνοια — pokajanje, obraćenje
Lk 15:7 · Strong’s G3341
Doslovno „promjena mišljenja”, naknadna misao. U Novom zavjetu to je preokret cijele osobe: ostaviti zlo i okrenuti se Bogu, kao što se izgubljeni sin vraća kući.
21. dan
logos λόγος — riječ
Iv 1:1 · Strong’s G3056
Riječ koja nosi misao; izreka, poruka, izvještaj, ali i razum. Grčki filozofi nazivali su logos red koji stoji iza svijeta, a grčki Stari zavjet tako je nazivao Božju riječ. Tom riječju počinje Evanđelje po Ivanu.
22. dan
pneuma πνεῦμα — vjetar, dah, duh
Iv 3:8 · Strong’s G4151
Kao i hebrejski ruach, znači zrak u pokretu: vjetar, dah, ali i duh. Isusove riječi Nikodemu poigravaju se tim dvostrukim značenjem – vjetar puše gdje hoće, a tako i Duh.
23. dan
anastasis ἀνάστασις — uskrsnuće
Iv 11:25 · Strong’s G0386
Doslovno „ponovno ustajanje”, dizanje: iz sna ili od mrtvih. U Isusovo vrijeme farizeji su vjerovali u uskrsnuće na svršetku vijeka, a saduceji nisu.
24. dan
paraklētos παράκλητος — pomoćnik, branitelj
Iv 14:16 · Strong’s G3875
„Onaj koji je pozvan stati uz nekoga”: na grčkim sudovima prijatelj koji je govorio u korist optuženoga. Prijevodi donose branitelj, savjetnik, tješitelj ili pomoćnik. U Evanđelju po Ivanu Isus tom riječju naziva Duha Svetoga.
25. dan
teleō τελέω — dovršiti, ispuniti
Iv 19:30 · Strong’s G5055
Privesti kraju, dovršiti, izvršiti; također platiti dug. Isusova posljednja riječ u Evanđelju po Ivanu jedan je oblik toga glagola, tetelestai: „dovršeno je, izvršeno je”.
26. dan
koinōnia κοινωνία — zajedništvo, udio
Dj 2:42 · Strong’s G2842
Od koinos, „zajednički”: imati udio u nečemu zajedno s drugima. Znači zajedništvo i blizak odnos, ali i praktično dijeljenje dobara – Pavao je upotrebljava za sabiranje pomoći za siromahe u Jeruzalemu.
27. dan
abba ἀββά — otac
Rim 8:15 · Strong’s G0005
Aramejska riječ za „oca”, koja se upotrebljavala u obitelji. U Novom zavjetu pojavljuje se tri puta, uvijek s grčkim prijevodom iza sebe: „Abba, Oče”. Tom riječju Isus moli u Getsemaniju.
28. dan
agapē ἀγάπη — ljubav
1 Kor 13:13 · Strong’s G0026
Ljubav, dobrohotnost, poštovanje. Ta je imenica vrlo rijetka izvan Biblije i kršćanskih spisa. Grčki Stari zavjet upotrijebio ju je za hebrejsku ahavah, a Novi zavjet za Božju ljubav i za ljubav koju ljudi iskazuju jedni drugima.
29. dan
charis χάρις — milost, naklonost
2 Kor 12:9 · Strong’s G5485
Ljupkost i ljubaznost; dobrota i naklonost slobodno darovane; također zahvalnost koja se za to uzvraća. Grčki Stari zavjet upotrijebio ju je za hebrejsku chen, naklonost. Pavao njome počinje i završava gotovo svaku poslanicu.
30. dan
pistis πίστις — vjera, pouzdanje
Heb 11:1 · Strong’s G4102
Povjerenje i pouzdanje u nekoga, ali i vjernost – to da je netko dostojan povjerenja. Grčki Stari zavjet upotrijebio ju je za hebrejsku emunah. Jedanaesto poglavlje Poslanice Hebrejima opisuje je kroz dug niz ljudi koji su postupali prema onome što još nisu vidjeli.

U aplikaciji plan pamti gdje je čitanje stalo, označava pročitane dane i svaki dan podsjeća na čitanje. Šarićeva Biblija.

Grčka značenja skraćena prema STEPBible Data, Tyndale House Cambridge · CC BY 4.0 — STEPBible Data (CC BY 4.0).

Hebrejsko značenje skraćeno prema Brown–Driver–Briggsu (1906, javno dobro), digitalno izdanje: Open Scriptures Hebrew Bible Project · CC BY 4.0. Kratki prijevod: STEPBible Data · CC BY 4.0 — Open Scriptures Hebrew Bible Project (CC BY 4.0).

Proučavanje

Planovi čitanja

Riječi izvornika

bara — stvoriti

chen — naklonost, milost

tsedaqah — pravednost

yeshuah — spasenje, izbavljenje

shabbat — subota, počinak

kavod — slava, čast

shalom — mir

shema — čuti, slušati

goel — otkupitelj, rođak

torah — pouka, zakon

mashiach — pomazanik

hesed — vjerna ljubav, dobrota

qadosh — svet

ruach — vjetar, dah, duh

emunah — vjernost, postojanost

makarios μακάριος — blažen, sretan

splanchnizomai σπλαγχνίζομαι — sažaliti se

euangelion εὐαγγέλιον — radosna vijest, evanđelje

doxa δόξα — slava, čast

metanoia μετάνοια — pokajanje, obraćenje

logos λόγος — riječ

pneuma πνεῦμα — vjetar, dah, duh

anastasis ἀνάστασις — uskrsnuće

paraklētos παράκλητος — pomoćnik, branitelj

teleō τελέω — dovršiti, ispuniti

koinōnia κοινωνία — zajedništvo, udio

abba ἀββά — otac

agapē ἀγάπη — ljubav

charis χάρις — milost, naklonost

pistis πίστις — vjera, pouzdanje

Proučavanje