Betlehemska zvijezda

Samo Matej pripovijeda o zvijezdi. Mudraci (magi) s Istoka došli su u Jeruzalem raspitujući se za novorođenoga kralja židovskoga: „Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova” (Matej 2:2) – grčke riječi mogu značiti i „na istoku” i „pri izlasku”. Herod je od njih doznao „vrijeme kad se pojavila zvijezda” (Matej 2:7), a na putu u Betlehem „zvijezda kojoj vidješe izlazak iđaše pred njima sve dok ne stiže i zaustavi se povrh mjesta gdje bijaše dijete” (Matej 2:9). Grčki povjesničar Herodot opisuje mage kao svećenički stalež Medije i Perzije kojega su pitali za savjet o snovima i zvijezdama.

Herod je, prema Josipu Flaviju, umro oko 4. pr. Kr., pa astronomi traže nekoliko godina ranije. U 17. st. Johannes Kepler upozorio je na susret Jupitera i Saturna u zviježđu Riba 7. pr. Kr., tri puta te godine. Drugi predlažu komet ili novu: kineski zapisi govore o „zvijezdi metli” koja se vidjela sedamdesetak dana 5. pr. Kr. Halleyjev komet, viđen 12. pr. Kr., čini se preranim. Prema jednom mišljenju, zvijezda je bila prirodna pojava koju su mudraci protumačili kao znak; prema drugome, bila je čudo koje astronomija ne može objasniti.