Sanheribovi anali, zapisani na glinenim prizmama, hvale se da je Ezekiju zatvorio u Jeruzalemu „kao pticu u kavezu” i uzeo danak — ali ne tvrde da je grad pao. Zidovi njegove palače u Ninivi prikazivali su opsadu Lakiša.
Enciklopedija › U isto vrijeme u svijetu
U Bibliji · 701. pr. Kr. · Jeruzalem
Jeruzalem je pošteđen
Kad asirski kralj Sanherib zaprijeti Jeruzalemu, kralj Ezekija moli se u Hramu. Taj pohod opisuju i Sanheribovi vlastiti anali.
2 Kr 19:14–37
Ezekija primi pismo iz ruke poslanikove i pročita ga. Zatim uđe u Dom Jahvin i razvi ga ondje pred Jahvom. I pomoli se Ezekija Jahvi ovako: “Jahve, Bože Izraelov, koji stoluješ nad kerubima, ti si Bog jedini nad svim zemaljskim kraljevstvima, ti si stvorio nebo i zemlju. Prikloni uho, Jahve, i počuj, otvori oči, Jahve, i vidi! Sanheribove čujder riječi koje poruči da izruga Boga živoga. Istina je, o Jahve, asirski su kraljevi zatrli narode i zemlje njihove; pobacali im u oganj bogove; jer ne bijahu bogovi to, već djela ruku ljudskih, od drveta i kamena; zato ih i uništiše. Ali sada, Jahve, Bože naš, izbavi nas iz ruke njegove da spoznaju sva kraljevstva zemlje da si ti, Jahve, Bog jedini.” Tada Izaija, sin Amosov, poruči Ezekiji: “Ovako veli Jahve, Bog Izraelov: 'Uslišah molitvu koju mi uputi zbog Sanheriba, kralja asirskog.' Evo riječi što je Jahve objavi protiv njega: Prezire te, ruga ti se djevica, kći sionska; za tobom maše glavom kći jeruzalemska. Koga si grdio, hulio? Na koga si glasno vikao, ohol pogled dizao? Na Sveca Izraelova! Po slugama si svojim vrijeđao Gospoda. Govorio si: s mnoštvom kola ja popeh se na vrh gora, na najviše vrhunce Libanona. Posjekoh mu cedre najviše i čemprese ponajljepše. Dosegoh mu vrh najviši i vrt njegov šumoviti. Kopao sam i pio sam vode tuđe; stopalima tad isuših sve rijeke egipatske. Čuješ li dobro? Odavna to sam snovao, od iskona smišljao, sada to ostvarujem: na tebi je da prometneš gradove tvrde u razvaline. Stanovnici njini, nemoćni, prepadnuti i smeteni, bjehu kao trava u polju, kao mlado zelenilo, kao trava vrh krovova opaljena vjetrom istočnim. Znam kad se dižeš i kad sjedaš, kad izlaziš i kad se vraćaš. Jer bjesnio si na me i jer obijest tvoja do ušiju mi dođe, prsten ću ti provuć' kroz nozdrve, uzde stavit' u žvale, vratit ću te putem kojim si i došao! A znak nek' ti bude ovo: Ove će se godine jesti što se samo okruni, dogodine što samo uzraste, a treće godine sijte i žanjite, sadite vinograde, jedite im rod. Preživjeli iz kuće Judine žilje će pustit' u dubinu, plodom rodit' u visinu. Jer će iz Jeruzalema izići Ostatak, Sačuvani s gore Siona. Sve će to učinit' ljubomora Jahvina! Zato ovo govori Jahve o kralju asirskom: 'U ovaj grad on ući neće, ovamo strijele svoje neće izmetati, k njemu neće ni štit okrenuti, niti oko njega nasipe kopati. Vratit će se putem kojim je i došao, u grad ovaj neće ući' - Jahvina je riječ. Grad ću ovaj štitit, spasiti ga, sebe radi i rad sluge svoga Davida.” Te iste noći iziđe Anđeo Jahvin i pobi u asirskom taboru stotinu osamdeset i pet tisuća ljudi. Ujutro kad je valjalo ustati, gle, bijahu ondje sve sami mrtvaci. Sanherib podiže tabor i ode. Vratio se u Ninivu. Jednoga dana, dok se klanjao u hramu svoga boga Nisroka, njegovi ga sinovi Adramelek i Sareser ubiše mačem i pobjegoše u zemlju araratsku. Na njegovo se mjesto zakralji sin mu Asar-Hadon.U isto vrijeme u svijetu
Godine 701. pr. Kr. asirski kralj Sanherib provalio je u Judu, a Jeruzalem pod kraljem Ezekijom bio je pošteđen. Prorok Izaija djelovao je od oko 740. pr. Kr. Evo svijeta Izaijina života.
Mezopotamija i Bliski istokSanheribov vlastiti izvještaj701. pr. Kr.
Grčka i RimOsnutak Rima753. pr. Kr. (prema predaji)
Prema rimskoj predaji, Romul je osnovao Rim 21. travnja 753. pr. Kr., nekoliko godina prije Izaijina poziva (Izaija 6:1). Arheologija pokazuje da su na Palatinu sela postojala i ranije.
Grčka i RimHomeroko 750.–650. pr. Kr.
Otprilike u isto doba Ilijada i Odiseja dobile su pisani oblik koji poznajemo; znanstvenici ih datiraju između otprilike 750. i 650. pr. Kr. Grci su nedugo prije toga preuzeli feničko pismo.
KinaPočetak jedne kronike722. pr. Kr.
Ljetopis Proljeća i jeseni, kronika kineske države Lu, počinje 722. pr. Kr. — godine kad je Samarija pala pod Asiriju (2 Kraljevima 17:6). Prema predaji, kasnije ju je uredio Konfucije.
EgipatTaharkafaraon 690.–664. pr. Kr.
2 Kraljevima 19:9 kaže da je Tirhaka, kralj etiopski, izašao u boj protiv Sanheriba. Taharka je postao faraon 690. pr. Kr.; prema jednom gledištu, 701. je kao mladi princ vodio vojsku; znanstvenici raspravljaju o pojedinostima.
Istočna Europa i stepaDolazak Skita8.–7. st. pr. Kr.
Skiti konjanici došli su s istoka u stepe sjeverno od Crnog mora. Njihovi su poglavari kasnije pokapani pod velikim humcima, kurganima, s finim zlatnim predmetima; mnogi su pronađeni u današnjoj Ukrajini i južnoj Rusiji.
