Asurbanipal, posljednji veliki kralj Asirije, sakupio je u Ninivi desetke tisuća glinenih pločica, među njima i Ep o Gilgamešu s pripoviješću o potopu. Zatrpane kad je grad izgorio 612. pr. Kr., sačuvale su se sve dok ih sredinom 19. st. nisu iskopali.
Enciklopedija › U isto vrijeme u svijetu
U Bibliji · oko 622. pr. Kr. · Jeruzalem
Jošijina reforma
Kad je u Hramu pronađena Knjiga Zakona, kralj Jošija čita je narodu i uklanja kumire iz Jude.
2 Kr 23:1–25
Tada kralj posla da se saberu kod njega sve judejske i jeruzalemske starješine. Kralj potom uzađe u Dom Jahvin s Judejcima, Jeruzalemcima, svećenicima i prorocima i sa svim narodom, od najmanjega do najvećega. I pročita im sve riječi Knjige Saveza koja je nađena u Domu Jahvinu. Kralj, stojeći na svome mjestu, obnovi pred Jahvom Savez da će slijediti Jahvu i držati se njegovih zapovijedi, pouka i uredaba svim srcem i svom dušom da bi ispunio sve stavke toga Saveza zapisane u ovoj knjizi. Sav je narod stupio u Savez. Kralj je zapovjedio velikom svećeniku Hilkiji, svećenicima drugog reda i čuvarima hramskog praga da iz Svetišta Jahvina iznesu sve bogoslužne predmete što bijahu načinjeni za Baala, za Ašeru i za svu nebesku vojsku. Odredio je da sve to spale izvan Jeruzalema u poljima kidronskim, a pepeo je odnio u Betel. Uklonio je lažne svećenike koje su judejski kraljevi postavili da pale kad na uzvišicama, u gradovima judejskim i u okolici Jeruzalema; i one koji su palili kad Baalu, suncu, mjesecu, zvijezdama i svoj vojsci nebeskoj. Izvan Jeruzalema iznio je iz Doma Jahvina, u dolinu kidronsku, Ašeru i spalio ju je u dolini kidronskoj, satro u prah, a prah bacio na groblje sinova pučkih. Razorio je stanove posvećenih bludnica koji su bili u Domu Jahvinu i u kojima su žene tkale haljine Ašeri. Iz svih judejskih gradova doveo je svećenike i oskvrnuo je uzvišice gdje su ti svećenici prinosili kad, od Gebe do Beer Šebe. Zatim je srušio uzvišice pred vratima, one koje su bile na ulazu vrata Jošue, upravitelja grada, nalijevo kad se prilazi gradskim vratima. Isto tako svećenici uzvišica nisu mogli uzlaziti žrtveniku Jahvinu u Jeruzalemu, ali su jeli kruhove bez kvasa među svojom braćom. Oskvrnio je Tofet u dolini Ben Hinom, kako nitko ne bi svoga sina ili kćerku provodio kroz oganj u čast Moleku. Razagnao je konje koje su judejski kraljevi prinijeli suncu na ulazu u Dom Jahvin, kraj sobe dvoranina Netan Meleka, koja se nalazila u blizini, i spalio je u ognju sunčana kola. Žrtvenike na krovu koje bijahu sagradili judejski kraljevi i one koje je sagradio Manaše u oba predvorja Hrama Jahvina, kralj je srušio, uklonio ih odatle i bacio njihov prah u dolinu kidronsku. Uzvišice koje su bile sučelice Jeruzalemu, na južnom dijelu Maslinske gore, i koje je izraelski kralj Salomon bio sagradio Aštarti, sramoti sidonskoj, Kemošu, sramoti moapskoj, i Milkomu, nakazi amonskoj - sve ih je kralj oskvrnio. Razbio je stupove, iskorijenio ašere i njihova je mjesta ispunio ljudskim kostima. Isto tako i žrtvenik u Betelu, uzvišicu koju je sagradio Jeroboam, sin Nebatov, koji je naveo Izraela na grijeh, kralj je srušio, oborio žrtvenik i tu uzvišicu, satro kamenje u prah, spalio ašere. A kad se Jošija okrenuo i vidio grobove koji bijahu ondje na gori, posla da se sakupe kosti iz onih grobova i spali ih na žrtveniku. Tako ga je oskvrnuo, izvršavajući riječ Jahvinu, koju je objavio čovjek Božji (dok je Jeroboam bio na žrtveniku za vrijeme svečanosti). Okrenuvši se, Jošija baci oči na grob čovjeka Božjeg koji je objavio sve to i upita: “Kakav je ono spomenik što ga vidim?” Ljudi iz grada odgovoriše mu: “To je grob čovjeka Božjeg koji je došao iz Judeje i koji je prorekao sve ovo što si ti učinio s betelskim žrtvenikom.” “Pustite ga na miru”, reče kralj, “i neka nitko ne dira njegove kosti.” Tako su ostale njegove kosti netaknute s kostima proroka koji je došao iz Samarije. Jošija je jednako razorio sve hramove uzvišica koje su izraelski kraljevi sagradili po gradovima Samarije da bi srdili Jahvu i učinio je s njima kao što je učinio u Betelu. Sve svećenike uzvišica poklao je na žrtvenicima; na njima je spalio i ljudske kosti. Potom se vratio u Jeruzalem. Kralj naredi svemu narodu: “Svetkujte Pashu u čast Jahve, Boga svoga, po običaju koji je zapisan u ovoj Knjizi Saveza.” Takva se Pasha nije svetkovala od vremena sudaca koji su sudili Izraelu i za sve vrijeme kraljeva izraelskih i judejskih. Samo je osamnaeste godine kraljevanja Jošijina svetkovana takva Pasha u čast Jahve, u Jeruzalemu. Osim toga, sve bajače i sve vračare, sve kućne bogove i idole i sve sramote koje se mogu vidjeti u zemlji judejskoj i Jeruzalemu - sve je to Jošija uklonio da izvrši riječi Zakona, zapisane u knjizi koju je našao Hilkija, svećenik Doma Jahvina. Nije bilo prije njega takva kralja koji se obratio Jahvi svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom snagom svojom, u svemu vjeran Zakonu Mojsijevu, a ni poslije njega nije mu bilo ravna.U isto vrijeme u svijetu
Osamnaeste godine kralja Jošije, oko 622. pr. Kr., u Hramu u Jeruzalemu pronađena je Knjiga Zakona (2 Kraljevima 22:8). Istih se godina raspadala Asirija, koja je tri stoljeća vladala Bliskim istokom; njezina prijestolnica Ninive pala je 612. pr. Kr. Ovo je svijet kasnoga 7. st. pr. Kr.
Mezopotamija i Bliski istokAsurbanipalova knjižnicavladao 669.–oko 631. pr. Kr.
Mezopotamija i Bliski istokPad Ninive612. pr. Kr.
Babilonci pod Nabopolasarom i Međani opsjeli su Ninivu i zauzeli je nakon tri mjeseca. Jedna babilonska kronika bilježi godinu; u nekoliko godina Asirskoga Carstva više nije bilo.
Grčka i RimDrakonovi zakonioko 621. pr. Kr.
U Ateni je Drakon prvi put zapisao gradske zakone, tako da suci više nisu mogli suditi samo prema običaju. Bili su toliko strogi da „drakonski” i danas znači vrlo oštar.
EgipatPsametik I. ujedinjuje Egipatvladao 664.–610. pr. Kr.
Psametik I., knez iz Saisa u delti, oslobodio je Egipat asirske vlasti i ponovno ujedinio zemlju. Unajmio je grčke i karijske vojnike, a grčki su se trgovci uskoro naselili u Naukratisu na jednom rukavcu Nila.
KinaPrvi hegemonvladao 685.–643. pr. Kr.
Vojvoda Huan od Qija, vođen svojim ministrom Guan Zhongom, učinio je Qi najjačom državom Kine i postao prvi od „hegemona”, koji su u ime slaboga kralja Zhoua održavali red među suparničkim državama.
Istočna Europa i stepaGrci na otoku Berezanuoko 645. pr. Kr.
Na malom otoku Berezanu, blizu ušća Dnjepra i Južnoga Buga, Grci iz Mileta utemeljili su prvo grčko naselje na sjevernoj obali Crnoga mora.
