Nabukodonozor je Babilon obnovio u velikom stilu. Njegova Ištarina vrata, obložena plavim glaziranim opekama s nizovima bikova i zmajeva, ponovno su sastavljena od iskopanih dijelova u Berlinu.
Enciklopedija › U isto vrijeme u svijetu
U Bibliji · 587./586. pr. Kr. · Jeruzalem
Pad Jeruzalema
Nabukodonozorova babilonska vojska provaljuje u Jeruzalem, spaljuje Hram i odvodi narod u progonstvo.
2 Kr 25:1–21
Devete godine njegova kraljevanja, desetoga dana desetoga mjeseca, krenu sam babilonski kralj Nabukodonozor sa svom svojom vojskom na Jeruzalem. Utabori se pred gradom i opasa ga opkopom. Grad osta opkoljen do jedanaeste godine Sidkijina kraljevanja. Devetoga dana četvrtoga mjeseca, kad je u gradu zavladala takva glad da priprosti puk nije imao ni kruha, neprijatelj provali u grad. Tada kralj i svi ratnici pobjegoše noću kroz vrata između dva zida nad Kraljevim vrtom - Kaldejci bijahu opkolili grad - i krenuše putem prema Arabi. Kaldejske čete nagnuše u potjeru za kraljem i sustigoše ga na Jerihonskim poljanama, a sva se njegova vojska razbježala. Kaldejci uhvatiše kralja i odvedoše ga u Riblu pred kralja babilonskog, koji mu izreče presudu. Sidkijine sinove pokla pred njegovim očima, Sidkiji iskopa oči, okova ga verigama i odvede u Babilon. Sedmoga dana petoga mjeseca - devetnaeste godine kraljevanja Nabukodonozora, kralja babilonskog - uđe u Jeruzalem Nebuzaradan, zapovjednik kraljeve tjelesne straže i časnik babilonskog kralja. On zapali Dom Jahvin, kraljevski dvor i sve kuće u Jeruzalemu. Kaldejske čete, pod zapovjednikom kraljevske tjelesne straže, razoriše zidine koje su okruživale Jeruzalem. Nebuzaradan, zapovjednik kraljeve tjelesne straže, odvede u sužanjstvo ostatak naroda koji bijaše ostao u gradu, a tako i prebjege babilonskom kralju i ostalu svjetinu. Neke od malih ljudi ostavi zapovjednik u zemlji kao vinogradare i ratare. Kaldejci razbiše tučane stupove u Domu Jahvinu, podnožja i mjedeno more koji su bili u Domu Jahvinu i tuč odniješe u Babilon. Uzeše i lonce, lopate, noževe, posudice i uopće sav tučani pribor koji se upotrebljavao za bogoslužja. Zapovjednik uze i kadionice i škropionice, uopće sve što bijaše od zlata i srebra, dva stupa, jedno more i podnožja, što je Salomon dao izraditi za Dom Jahvin. Nije moguće procijeniti koliko je tuča bilo u svim tim predmetima. Prvi stup bijaše visok osamnaest lakata, imao je glavicu od tuča, visoku pet lakata; obvijaše je oplet i mogranji, sve od tuča. Takav je bio i drugi stup. Zapovjednik straže odveo je svećeničkog poglavara Seraju, drugog svećenika, Sefaniju, i tri čuvara praga. Iz grada je odveo jednog dvoranina, vojničkog zapovjednika, pet ljudi iz kraljeve pratnje koji se zatekoše u gradu, pisara zapovjednika vojske koji je novačio puk i šezdeset pučana koji se također zatekoše u gradu. Zapovjednik kraljevske tjelesne straže Nebuzaradan odvede ih pred kralja babilonskoga u Riblu. I kralj babilonski zapovjedi da ih pogube u Ribli, u zemlji hamatskoj. Tako su judejski narod odveli s njegove rodne grude.U isto vrijeme u svijetu
Nabukodonozor Babilonski zauzeo je Jeruzalem 597. pr. Kr. i razorio ga 587. ili 586. pr. Kr. (izvori dopuštaju oboje). Jedna babilonska pločica s kronikom navodi čak i dan prvog osvajanja: 2. adara, sredinom ožujka 597. pr. Kr. Evo svijeta tih godina.
Mezopotamija i Bliski istokNabukodonozorov Babilonoko 575. pr. Kr.
Grčka i RimTalesova pomrčina28. svibnja 585. pr. Kr.
Herodot pripovijeda da je filozof Tales iz Mileta predvidio pomrčinu Sunca koja je zaustavila bitku između Lidijaca i Međana; astronomi je datiraju 28. svibnja 585. pr. Kr. Je li je Tales doista predvidio, sporno je.
Mezopotamija i Bliski istokPrvi novacoko 630.–600. pr. Kr.
U Lidiji, u današnjoj zapadnoj Turskoj, prvi su novčići iskovani od elektruma, prirodne slitine zlata i srebra, s otisnutom lavljom glavom. Prije toga srebro se odvagivalo, kako podsjeća riječ šekel, „težina”.
EgipatFaraon Nekovladao 610.–595. pr. Kr.
Faraon Neko II., koji je ubio kralja Jošiju kod Megida (2 Kraljevima 23:29), započeo je kanal od Nila do Crvenog mora. Herodot izvješćuje i da su mornari koje je poslao oplovili Afriku.
Istočna Europa i stepaGrčki gradovi na Crnom moruoko 600. pr. Kr.
Grci iz Mileta osnovali su trgovačke gradove na sjevernoj obali Crnog mora: Pantikapej, današnji Kerč na Krimu, oko 600. pr. Kr., i Olbiju blizu ušća Južnog Buga u današnjoj Ukrajini. Vino i maslinovo ulje mijenjali su za žito i ribu.
IndijaŠesnaest velikih državaoko 600. pr. Kr.
U sjevernoj Indiji oko novih gradova na Gangesu i njegovim pritokama nastalo je šesnaest kraljevstava i republika, Mahajanapadas. Jedno od njih, Magadha, kasnije je postalo jezgra prvih velikih indijskih carstava.
