Najpoznatiji faraon Novoga kraljevstva sagradio je hramove u Abu Simbelu i novu prijestolnicu u delti, Pi-Ramzes. Prema jednom gledištu, on je bio faraon izlaska; Biblija faraonovo ime ne navodi.
Enciklopedija › U isto vrijeme u svijetu
U Bibliji · 15. ili 13. stoljeće pr. Kr. (datacija sporna) · Ramses, u delti Nila
Izlazak iz Egipta
Nakon pashalne noći Izraelci kreću iz Ramsesa. Znanstvenici izlazak iz Egipta datiraju ili oko 1446. pr. Kr. ili u 13. stoljeće pr. Kr.
Izl 12:29–42
U ponoći Jahve pobije sve prvorođence po zemlji egipatskoj: od prvorođenca faraonova, koji je imao sjediti na prijestolju, do prvorođenca sužnja u tamnici, a tako i sve prvine od stoke. Noću ustane faraon, on pa svi njegovi dvorani i svi Egipćani, jer se strašan jauk razlijegao Egiptom: ne bijaše kuće u kojoj nije ležao mrtvac. Faraon pozva u noći Mojsija i Arona te im reče: “Ustajte i odlazite od moga naroda i vi i vaši Izraelci! Idite! Odajte štovanje Jahvi, kako ste tražili. Pokupite svoju i sitnu i krupnu stoku, kako ste zahtijevali: idite pa i mene blagoslovite!” Egipćani nagonili narod da brže ide iz zemlje, “jer izgibosmo svi”, govorahu oni. Tako narod ponese svoje još neukislo tijesto; naćve, uvijene u ogrtače, ponesoše na ramenima. I učiniše Izraelci kako im je Mojsije bio rekao: zatražiše od Egipćana srebrnine, i zlatnine, i odjeće. Jahve je učinio te Egipćani bijahu naklonjeni narodu pa davahu. Tako su Egipćane oplijenili. Pođu tako Izraelci iz Ramsesa prema Sukotu. Bilo je oko šest stotina tisuća pješaka, osim žena i djece. A mnogo i drugoga svijeta pođe s njima, i mnoga stoka, krupna i sitna. Ispeku beskvasne prevrte od tijesta što su ga iz Egipta ponijeli: nije se bilo ukvasalo. A kako su bili tjerani iz Egipta, nisu mogli odgađati, i tako nisu sebi spremili poputninu. Vrijeme što su ga Izraelci proveli u Egiptu iznosilo je četiri stotine i trideset godina. I kad se navrši četiri stotine i trideset godina - točno onoga dana - sve čete Jahvine iziđoše iz zemlje egipatske. Ona noć koju je Jahve probdio da njih izbavi iz Egipta, odonda je svima Izraelcima, u sve naraštaje njihove, noć bdjenja u čast Jahvi.U isto vrijeme u svijetu
Kada se dogodio izlazak iz Egipta, sporno je. Prema jednom gledištu, bilo je to u 15. stoljeću pr. Kr., računajući unatrag od 1 Kraljevima 6:1; prema drugom, u 13. stoljeću pr. Kr., kad je Ramzes II. gradio gradove u delti Nila (Izlazak 1:11 spominje Ramses). Neki povjesničari smatraju da se izlazak ne može datirati. Evo svijeta tih stoljeća.
EgipatRamzes II.vladao 1279.–1213. pr. Kr.
EgipatPrvi spomen Izraelaoko 1208. pr. Kr.
Pobjednička stela faraona Merneptaha, sina Ramzesa II., navodi „Izrael” među narodima koje je porazio u Kanaanu — to je najstariji spomen Izraela pronađen izvan Biblije. Danas se nalazi u Egipatskom muzeju u Kairu.
Grčka i RimMikenaoko 1250. pr. Kr.
U Grčkoj su ratnički kraljevi Mikene sagradili Lavlja vrata svoje utvrde. To doba palača i ratova kasnije je ostalo zapamćeno u Homerovim pričama o Trojanskom ratu.
KinaPrvo kinesko pismooko 1250.–1050. pr. Kr.
U Anyangu, posljednjoj prijestolnici dinastije Shang, kraljevi su postavljali pitanja precima tako što su toplinom pucali volovske kosti i kornjačine oklope, a odgovore su zapisivali na njima. Te „proročanske kosti” najstarije su poznato kinesko pismo.
IndijaRigvedaoko 1500.–1200. pr. Kr.
U sjeverozapadnoj Indiji pjesnici su na sanskrtu sastavljali himne Rigvede, najstarije svete tekstove hinduizma. Mnoga su se stoljeća prenosile napamet prije nego što su zapisane.
AmerikaOlmecioko 1200.–900. pr. Kr.
Na obali Meksičkog zaljeva Olmeci iz San Lorenza klesali su goleme kamene glave, neke visoke gotovo 3 metra. Bili su prva velika civilizacija Mezoamerike.
Istočna Europa i stepaStočari stepeoko 1800.–1200. pr. Kr.
Od Dnjepra do Urala stočari brončanog doba iz kulture drvenih grobnica, nazvane po grobovima obloženima balvanima, uzgajali su goveda i ovce u stepi i živjeli u malim selima uz rijeke.
