U Avarisu u istočnoj delti Nila arheolozi su pronašli kuće, grobove i keramiku ljudi iz Kanaana i Sirije koji su se ondje naseljavali od oko 1800. pr. Kr. Poslije su njihovi vladari, Hiksi, iz toga grada vladali sjevernim Egiptom.
Enciklopedija › U isto vrijeme u svijetu
U Bibliji · oko 1900.–1700. pr. Kr. (tradicionalna datacija) · Egipat
Josip na faraonovu dvoru
Nakon što protumači faraonove snove, Josip biva postavljen nad Egiptom i sprema žito za sedam godina gladi.
Post 41:37–57
Svidje se odgovor faraonu i svim njegovim službenicima. Zato faraon reče svojim službenicima: “Zar bismo mogli naći drugoga kao što je on, čovjeka koji bi bio tako obdaren duhom Božjim?” A onda faraon reče Josipu: “Otkako je sve to Bog tebi otkrio, nikoga nema sposobna i mudra kao što si ti. Ti ćeš biti upravitelj moga dvora: sav će se moj narod pokoravati tvojim naredbama. Jedino prijestoljem ja ću biti veći od tebe. Postavljam te, evo,” reče faraon Josipu, “nad svom zemljom egipatskom.” Poslije toga skine faraon sa svoje ruke pečatni prsten i stavi ga Josipu na ruku. Zatim zaodjene Josipa odjećom od najljepše tkanine, a o vrat mu objesi zlatan lanac. Vozio se on u kolima kao njegov zamjenik, a pred njim klicahu: “Abrek! Na koljena!” Tako ga postavi nad svu zemlju egipatsku. Još faraon reče Josipu: “Premda sam ja faraon, neće nitko dići svoje ruke ni noge bez tvog odobrenja u svoj zemlji egipatskoj.” Faraon nazva Josipa “Safenat Paneah”, a za ženu mu dade Asenatu, kćer Poti-Fere, svećenika u Onu. I Josip postade poznat po zemlji egipatskoj. Josipu je bilo trideset godina kad je stupio u službu faraona, kralja egipatskog. A otišavši Josip ispred faraona, putovao je po svoj zemlji egipatskoj. Za sedam rodnih godina zemlja je rađala u obilju; on je - u tih sedam godina što ih je egipatska zemlja uživala - kupio od različite ljetine i hranu pohranjivao u gradove, smještajući u svakom gradu urod iz okolnih polja. Tako Josip nagomila mnogo žita, kao pijeska u moru, pa ga prestade i mjeriti jer mu mjere ne bijaše. Dok još ne nasta gladna godina, Josip imade dva sina koje mu rodi Asenata, kći Poti-Fere, svećenika u Onu. Prvorođencu Josip nadjenu ime Manaše, “jer Bog je”, reče, “dao te sam zaboravio svoje teškoće i svoj očinski dom.” Drugomu nadjenu ime Efrajim, “jer Bog me”, reče, “učinio rodnim u zemlji moje nevolje.” Sedam godina obilja koje je uživala zemlja egipatska dođe kraju, a primače se sedam gladnih godina, kako je Josip prorekao. U svim zemljama bijaše glad, a u svoj zemlji egipatskoj bijaše kruha. A kad je i sva zemlja egipatska osjetila glad, puk zavapi faraonu za kruh; a faraon reče Egipćanima: “Idite k Josipu i što god vam rekne, činite!” Kad se glad proširi po svoj zemlji, Josip rastvori skladišta te je Egipćane opskrbljivao žitom, jer je glad postala žestoka i u zemlji egipatskoj. Sav je svijet išao u Egipat k Josipu da kupuje žita, jer je strašna glad vladala po svem svijetu.U isto vrijeme u svijetu
Prema tradicionalnom datiranju, Josip se u Egiptu uzdigao do vlasti između oko 1900. i 1700. pr. Kr. Biblija ne imenuje faraona, a povjesničari pripovijest datiraju na različite načine; neki je smještaju kasnije. U tim je stoljećima trajalo egipatsko Srednje kraljevstvo, a u delti Nila bilo je sve više doseljenika iz Kanaana i Sirije. Ovo je svijet tih stoljeća.
EgipatDošljaci iz Kanaana u Avarisuoko 1800.–1550. pr. Kr.
EgipatOranice u Fajumuvladao oko 1860.–1814. pr. Kr.
Kraljevi 12. dinastije, prije svih Amenemhat III., pretvorili su močvarnu Fajumsku kotlinu zapadno od Nila u plodne oranice nadzirući vodu koja se u nju ulijevala. Amenemhat III. sagradio je i piramidu u Havari, uz Fajum.
Mezopotamija i Bliski istokHamurabijevi zakonivladao 1792.–1750. pr. Kr.
Hamurabi iz Babilona ujedinio je južnu Mezopotamiju i dao uklesati gotovo 300 zakona na stelu od crnoga kamena, danas u Louvreu: o nadnicama, zajmovima, braku, ratarstvu i krađi. To su uobičajeni datumi; prema drugim računanjima vladao je nekoliko desetljeća poslije.
Grčka i RimPrve palače Kreteoko 1900.–1700. pr. Kr.
Na Kreti su Minojci sagradili svoje prve velike palače, u Knososu, Festu i Maliji, sa spremištima visokih ćupova za žito, ulje i vino. Oko 1700. pr. Kr. bile su razorene, možda potresom, a zatim obnovljene u još većem sjaju.
KinaShimao, grad od kamenaoko 2300.–1800. pr. Kr.
Na Lesnoj visoravni u sjevernoj Kini Shimao je bio opasan kamenim zidinama dugim nekoliko kilometara oko stepenaste središnje terase ukrašene isklesanim kamenim licima. Jedno od najvećih naselja svojega doba u Kini, napušteno je oko 1800. pr. Kr.
IndijaGradovi na Indu pustošeoko 1900.–1300. pr. Kr.
U dolini Inda veliki su gradovi postupno napušteni, a ljudi su se selili na istok i jug u manja ratarska sela; rijeke koje mijenjaju korito i sušija klima među uzrocima su koje znanstvenici navode. U Harappi su ljudi kasnije kulture Groblja H pokapali svoje mrtve u oslikanim ćupovima.
AmerikaZemljani nasipi Poverty Pointaoko 1700.–1100. pr. Kr.
U današnjoj Louisiani ljudi koji su živjeli od lova, ribolova i sakupljanja podigli su u Poverty Pointu velike zemljane nasipe i humke – jedno od najvećih zemljanih zdanja svojega doba u Sjevernoj Americi, izgrađeno bez ratarstva.
DrugdjeNebeski disk iz Nebreoko 1800.–1600. pr. Kr.
U središnjoj Njemačkoj brončani disk s umetcima od zlata prikazivao je Sunce ili pun Mjesec, srp i zvijezde, među njima možda i Vlašiće. To je najstarija poznata slika noćnoga neba; zakopan je oko 1600. pr. Kr.
