Gladi i suše u Bibliji

Odlomci (broj: 33) — Šarićeva Biblija, red po red, prema „Tematskoj Bibliji” Navea.

U Knjizi Postanka

Abram je sišao u Egipat jer je glad bila teškaPost 12:10
Reci
Post 12:10Ali kad je zemljom zavladala glad, Abram se spusti u Egipat da ondje proboravi, jer je velika glad harala zemljom.
U drugoj gladi Izak je otišao u Gerar, a ne u EgipatPost 26:1–2
Reci
Post 26:1–2U zemlji zavlada glad, različita od prijašnje što je bila za vrijeme Abrahama, pa Izak ode Abimeleku, kralju Filistejaca, u Geraru. Jahve mu se ukaza i reče: “Ne silazi u Egipat: boravi u zemlji koju ću ti označiti.
U Egiptu sedam godina obilja, a zatim sedam godina gladiPost 41:29–30, Post 41:54
Reci
Post 41:29–30Dolazi, evo, sedam godina velikog obilja svoj zemlji egipatskoj. A poslije njih nastat će sedam gladnih godina, kada će se zaboraviti sve obilje u zemlji egipatskoj.
Post 41:54a primače se sedam gladnih godina, kako je Josip prorekao. U svim zemljama bijaše glad, a u svoj zemlji egipatskoj bijaše kruha.
Josip je zgrnuo žita kao pijeska morskogaPost 41:48–49
Reci
Post 41:48–49on je - u tih sedam godina što ih je egipatska zemlja uživala - kupio od različite ljetine i hranu pohranjivao u gradove, smještajući u svakom gradu urod iz okolnih polja. Tako Josip nagomila mnogo žita, kao pijeska u moru, pa ga prestade i mjeriti jer mu mjere ne bijaše.
Svi su narodi dolazili k Josipu u Egipat kupovati žitoPost 41:56–57
Reci
Post 41:56–57Kad se glad proširi po svoj zemlji, Josip rastvori skladišta te je Egipćane opskrbljivao žitom, jer je glad postala žestoka i u zemlji egipatskoj. Sav je svijet išao u Egipat k Josipu da kupuje žita, jer je strašna glad vladala po svem svijetu.
Desetero Josipove braće sišlo je kupiti žitaPost 42:1–3
Reci
Post 42:1–3Kad je Jakov čuo da u Egiptu ima žita, reče svojim sinovima: “Što tu zurite jedan u drugoga? Čujem da ima žita u Egiptu. Otiđite dolje te nam ga odande nabavite da ostanemo na životu i ne pomremo.” Tako desetero Josipove braće siđe da nabavi žita iz Egipta.
Dvije godine gladi, i još pet bez oranja i žetvePost 45:6
Reci
Post 45:6Dvije su već godine što je glad došla na zemlju, a još pet godina neće biti ni oranja ni žetve u zemlji.
Egipćani su plaćali hranu novcem, a zatim svojom stokomPost 47:13–17
Reci
Post 47:13–17Nigdje nije bilo hrane jer je pritisla strašna glad: izmuči ona i zemlju egipatsku i zemlju kanaansku. Josip pobra sav novac što se nalazio u zemlji egipatskoj i zemlji kanaanskoj u zamjenu za žito koje se prodavalo i odnese novac u faraonov dvor. Kad je nestalo novca u zemlji egipatskoj i zemlji kanaanskoj, svi Egipćani dođu k Josipu te mu reknu: “Daj nam kruha! Zašto da pomremo pred tvojim očima? Novca više nema.” Josip odgovori: “Predajte svoju stoku pa ću vam dati žita u zamjenu za stoku kad je novca nestalo.” Tako su oni dovodili svoju stoku Josipu, a Josip im davaše kruh u zamjenu za konje, za sitnu i krupnu stoku i za magarad. Tako ih je one godine opskrbljivao kruhom u zamjenu za sve njihovo blago.
Onda su prodali svoja polja, i zemlja je postala faraonovaPost 47:19–20
Reci
Post 47:19–20Zašto da uništimo na tvoje oči i sebe i svoje zemlje? Uzmi i nas i naše zemlje u zakup za kruh, i tako ćemo zajedno sa svojom zemljom postati faraonovi kmetovi; daj sjemena da preživimo: da ne izginemo i da nam oranice ne postanu pustoš!” Tako Josip steče faraonu u posjed sve egipatske oranice, jer je svaki Egipćanin, kako ih pritisnu glad, prodao svoje njive. Tako je zemlja postala faraonovo vlasništvo,
Odonda je petina uroda išla faraonuPost 47:23–24
Reci
Post 47:23–24Onda Josip reče svijetu: “Budući da sam danas za faraona prekupio i vas i vašu zemlju, evo vam sjeme pa zasijte zemlju. A kad bude pobiranje ljetine, faraonu ćete davati jednu petinu, dok će četiri petine ostajati vama: za zasijavanje polja, za hranu vama i onima koji su u vašim domovima i za hranu vašoj djeci.”

U Izraelu

U doba sudaca obitelj iz Betlehema preselila se u MoabRut 1:1
Reci
Rut 1:1U ono vrijeme kada su vladali suci nastala glad u zemlji, pa iz Betlehema Judina jedan čovjek ode sa svojom ženom i sa svoja dva sina da se naseli na Moapskim poljanama.
Noemi se vratila kad je čula da opet ima kruhaRut 1:6
Reci
Rut 1:6Tada se ona diže sa svojim snahama da ode s Moapskih poljana jer je čula na Moapskim poljanama da je Jahve pohodio narod svoj i dao mu kruha.
Za Davida je glad trajala tri godine zaredom2 Sam 21:1
Reci
2 Sam 21:1U dane Davidove vladaše jednom glad tri godine uzastopce. David se obrati Jahvi, a Jahve mu odgovori: “Na Šaulu i njegovu domu leži krvna krivnja jer je pogubio Gibeonce.”
Ilija Ahabu: neće biti ni rose ni kiše osim na moju riječ1 Kr 17:1
Reci
1 Kr 17:1Ilija Tišbijac, iz Tišbe Gileadske, reče Ahabu: “Živoga mi Jahve, Boga Izraelova, komu služim, neće ovih godina biti ni rose ni kiše, osim na moju zapovijed.”
Gavrani su Iliji donosili kruh i meso jutrom i večerom1 Kr 17:6
Reci
1 Kr 17:6Gavrani su mu jutrom donosili kruha, a večerom mesa; iz potoka je pio.
Brašno u udovičinu ćupu i ulje u vrču nisu nestali1 Kr 17:14–16
Reci
1 Kr 17:14–16Jer ovako govori Jahve, Bog Izraelov: 'U ćupu neće brašna nestati ni vrč se s uljem neće isprazniti sve dokle Jahve ne pusti da kiša padne na zemlju.'” Ode ona i učini kako je rekao Ilija; i za mnoge dane imadoše jela, ona, on i njen sin. Brašno se iz ćupa nije potrošilo i u vrču nije nestalo ulja, po riječi koju je Jahve rekao preko svoga sluge Ilije.
Treće godine glad je u Samariji bila teška1 Kr 18:1–2
Reci
1 Kr 18:1–2Prošlo je mnogo vremena i riječ Jahvina bi upravljena treće godine Iliji: “Idi, pokaži se Ahabu, jer želim pustiti kišu na lice zemlje.” I ode Ilija da se pokaže Ahabu. Kako je glad u Samariji bivala teža,
Ahab je poslao Obadiju da traži travu za konje i mazge1 Kr 18:5
Reci
1 Kr 18:5I reče Ahab Obadiji: “Hajde, obići ćemo svu zemlju, sve izvore i sve potoke, možda ćemo naći trave da sačuvamo u životu konje i mazge i da nam ne propadne stoka.”
Spominje se poslije: nije bilo kiše tri i pol godineLk 4:25, Jak 5:17
Reci
Lk 4:25Uistinu, kažem vam, mnogo bijaše udovica u Izraelu u dane Ilijine kad se na tri godine i šest mjeseci zatvorilo nebo pa zavladala velika glad po svoj zemlji.
Jak 5:17Ilija bijaše čovjek baš kao i mi; usrdno se pomoli da ne bude kiše i kiše nije bilo na zemlji tri godine i šest mjeseci.
Glad u Gilgalu: divlje tikvice u jelu, „smrt u loncu”2 Kr 4:38–40
Reci
2 Kr 4:38–40Elizej se vrati u Gilgal, a bijaše glad u zemlji. I kad su proročki sinovi sjedili pred njim, reče svome momku: “Stavi veliki lonac na vatru i skuhaj jelo sinovima proročkim.” Jedan od njih ode u polje da nabere zelja, ali nađe divlju povijušu i nabra s nje punu haljinu gorkih plodova. Vrati se i nareza ih u lonac, jer nije znao kakvi su. Usuše ljudima da jedu. Ali kad su počeli jesti, povikaše: “Čovječe Božji! Smrt je u loncu!” I nisu mogli jesti.
Šunamka je za gladi živjela sedam godina među Filistejcima2 Kr 8:1–3
Reci
2 Kr 8:1–3Elizej bijaše savjetovao ženi kojoj je oživio sina: “Ustani, pođi sa svojom obitelji i skloni se kao tuđinka bilo kamo, jer je Jahve pustio glad; već je došla u zemlju za sedam godina.” Žena usta i učini kako joj je rekao čovjek Božji: otišla je, ona i njena obitelj, i ostala sedam godina u zemlji filistejskoj. Na kraju sedme godine žena se vrati iz zemlje filistejske i ode kralju da zatraži svoju kuću i njivu.
Četiri gubavca našla su prazan aramejski tabor pred Samarijom2 Kr 7:3–5
Reci
2 Kr 7:3–5A pred gradskim vratima bijahu četiri gubavca; rekoše oni jedan drugome: “Zašto stojimo ovdje i očekujemo smrt? Ako odlučimo ući u grad, glad je u gradu te ćemo ondje umrijeti; ako ostanemo ovdje, opet ćemo umrijeti. Hajde! Pobjegnimo i prijeđimo u aramejski tabor: ako nas ostave na životu, živjet ćemo; ako nas ubiju, pa dobro: umrijet ćemo!” U sumračje, ustavši, krenuše odande u aramejski tabor. Stigoše do ruba tabora, i gle - ondje nikoga!
Tada se sea finog brašna prodavala za šekel2 Kr 7:16
Reci
2 Kr 7:16I narod iziđe i uze pljačkati aramejski tabor: i bijaše mjera finoga brašna za šekel, a dvije mjere ječmenoga za jedan šekel, prema riječi Jahvinoj.
U opsadi Jeruzalema narod zemlje nije imao kruha2 Kr 25:3, Jr 52:6
Reci
2 Kr 25:3Devetoga dana četvrtoga mjeseca, kad je u gradu zavladala takva glad da priprosti puk nije imao ni kruha,
Jr 52:6Devetoga dana četvrtoga mjeseca, kad je u gradu zavladala takva glad da priprosti puk nije imao ni kruha,
Jeremija: zemlja je ispucala; košuta ostavlja lane jer nema traveJr 14:4–5
Reci
Jr 14:4–5Zemlja je sva ispucala jer kiše nema. Ratari se postidješe, pokriše glave. Pa i košuta u polju ostavlja mlado jer trave nema.
Tužaljke: mala djeca prose kruhaTuž 4:4
Reci
Tuž 4:4Jezik dojenčeta za nepce se lijepi od žeđi. Djeca vape za kruhom, a nikog da im ga pruži.
U Nehemijino doba ljudi su zalagali njive i kuće da kupe žitoNeh 5:3
Reci
Neh 5:3Drugi su govorili: “Zalažemo svoja polja, vinograde svoje i kuće svoje da bismo mogli nabaviti pšenice za vrijeme gladi.”

U Novom zavjetu

U Isusovoj priči teška glad baca mlađeg sina u oskudicuLk 15:14
Reci
Lk 15:14“Kad sve potroši, nasta ljuta glad u onoj zemlji te on poče oskudijevati.
Agab je navijestio veliku glad; došla je za KlaudijaDj 11:28
Reci
Dj 11:28Jedan od njih, imenom Agab, usta i po Duhu pretkaza da će uskoro nastati velika glad po svem svijetu. Ona i nasta za Klaudija.
Učenici su poslali pomoć u Judeju po Barnabi i SavluDj 11:29–30
Reci
Dj 11:29–30Stoga će svatko od učenika, odlučiše, koliko smogne poslati da se posluži braći u Judeji. To i učiniše te poslaše starješinama po Barnabi i Savlu.

Izvori

Prema Naveovoj tematskoj Bibliji (Orville J. Nave, 1896.; javno dobro): teme odabrane, redci skraćeni i prepričani suvremenim jezikom, bez tumačenja; svaki stih provjeren.

Šarićeva Biblija · Javno dobro