Klaudije je vladao carstvom i pripojio mu Britaniju nakon invazije 43. po. Kr. Djela apostolska 18:2 kažu da je naredio da svi Židovi napuste Rim; i rimski pisac Svetonije spominje progon.
Enciklopedija › U isto vrijeme u svijetu
U Bibliji · oko 50. po. Kr. · Atena
Pavao u Ateni
Među hramovima i filozofima Atene Pavao na Areopagu govori o „nepoznatom bogu”.
Dj 17:16–34
Dok ih je u Ateni iščekivao, ogorči se Pavao u duši promatrajući kako je grad pokumiren. Međutim raspravljaše u sinagogi sa Židovima i bogobojaznima, a na trgu svaki dan s onima koji bi se ondje zatekli. Dobacivahu mu i neki od epikurejskih i stoičkih filozofa. Jedni su govorili: “Što bi htjela reći ta čavka?” Drugi pak: “Navješćuje, čini se, neke tuđe bogove.” Jer navješćivaše Isusa i uskrsnuće. Onda su ga uzeli i odveli na Areopag i upitali: “Bismo li mogli znati kakav to nov nauk naučavaš? Čudnovatim nam nekim tvrdnjama uši puniš. Željeli bismo stoga znati što bi to imalo biti.” Nijedan Atenjanin ni doseljeni stranac ni na što drugo ne trati vrijeme nego na pripovijedanje i slušanje novosti. Tada Pavao stade posred Areopaga i reče: “Atenjani! U svemu ste, vidim, nekako veoma bogoljubni. Doista, prolazeći i promatrajući vaše svetinje nađoh i žrtvenik s natpisom: Nepoznatom Bogu. Što dakle ne poznajete, a štujete, to vam ja navješćujem.” “Bog koji stvori svijet i sve na njemu, on, neba i zemlje Gospodar, ne prebiva u rukotvorenim hramovima; i ne poslužuju ga ljudske ruke, kao da bi što trebao, on koji svima daje život, dah i - sve. Od jednoga sazda cijeli ljudski rod da prebiva po svem licu zemlje; ustanovi određena vremena i međe prebivanja njihova da traže Boga, ne bi li ga kako napipali i našli. Ta nije daleko ni od koga od nas. U njemu doista živimo, mičemo se i jesmo, kao što i neki od vaših pjesnika rekoše: “Njegov smo čak i rod!” “Ako smo dakle rod Božji, ne smijemo smatrati da je božanstvo slično zlatu, srebru ili kamenu, liku isklesanu umijećem i maštom ljudskom.” “I ne obazirući se na vremena neznanja, nutka sada Bog ljude da se svi i posvuda obrate jer ustanovi Dan u koji će suditi svijetu po pravdi, po Čovjeku kojega odredi, pred svima ovjerovi uskrisivši ga od mrtvih.” Kad čuše “uskrsnuće od mrtvih”, jedni se stadoše rugati, a drugi rekoše: “Još ćemo te o tom slušati!” Tako se Pavao povuče od njih. Neki ipak prionuše uza nj i povjerovaše; među njima i Dionizije Areopagit, neka žena imenom Damara i drugi s njima.U isto vrijeme u svijetu
Pavao je došao u Atenu oko 50. po. Kr., na putovanju koje ga je odvelo dalje u Korint, gdje natpis pronađen u Delfima datira prokonzula Galiona u oko 51.–52. po. Kr. (Djela apostolska 18:12). Atena je tada bila skroman grad Rimskoga Carstva, i dalje slavan po svojim filozofima. Ovo je svijet oko 50. po. Kr.
Grčka i RimCar Klaudije41.–54. po. Kr.
Grčka i RimSenekaoko 4. pr. Kr. – 65. po. Kr.
Stoički filozof Seneka, učitelj mladoga Nerona, pisao je rasprave o srdžbi, o kratkoći života i o duševnom miru. Njegov stariji brat bio je Galion, prokonzul pred kojega je Pavao doveden u Korintu (Djela apostolska 18:12).
KinaPoslanici iz Japanavladao 25.–57. po. Kr.
Car Guangwu obnovio je dinastiju Han i premjestio njezinu prijestolnicu u Luoyang. U posljednjoj godini njegove vladavine, 57. po. Kr., došli su poslanici iz Wa, u Japanu; zlatni pečat pronađen u Japanu 1784. smatra se onim koji im je on darovao.
IndijaToma u Indiji (predaja)52. po. Kr. (prema predaji)
Prema predaji tomskih kršćana iz Kerale, apostol Toma pristao je blizu Muzirisa 52. po. Kr. Starije izvješće, Djela Tomina, smješta ga na dvor Gondofara, kralja sjeverozapadne Indije čiji je novac pronađen.
EgipatFilon Aleksandrijskioko 20. pr. Kr. – oko 50. po. Kr.
U Aleksandriji je židovski filozof Filon tumačio Mojsijeve knjige jezikom grčke filozofije. Godine 40. po. Kr. predvodio je poslanstvo gradskih Židova caru Kaliguli nakon nemira uperenih protiv njih.
DrugdjeKraljice Meroe1. st. po. Kr.
U Meroi, na Nilu u današnjem Sudanu, kraljevstvom Kuš često su vladale kraljice s naslovom kandake – „kandaka” iz Djela apostolskih 8:27. Njegovi su vladari pokapani ispod malih, strmih piramida.
AmerikaLinije Nazceoko 200. pr. Kr. – 500. po. Kr.
Na pustinjskoj ravnici južnoga Perua narod Nazca crtao je goleme linije i likove – kolibrića, majmuna, pauka – uklanjajući tamno površinsko kamenje. Mnogi se najbolje vide iz zraka ili s obližnjih brežuljaka.
