Kserkso I. (486.–465. pr. Kr.) napao je Grčku i izgubio flotu kod Salamine 480. pr. Kr. Njegov sin Artakserkso I. (465.–424. pr. Kr.) bio je kralj kojemu je Nehemija služio u Suzi.
Enciklopedija › U isto vrijeme u svijetu
U Bibliji · 445. pr. Kr. · Jeruzalem
Nehemija i zidine
Nehemija, peharnik perzijskoga kralja, noću pregledava porušene jeruzalemske zidine i predvodi narod u njihovoj obnovi.
Neh 2:11–20
Stigavši u Jeruzalem, ostadoh ondje tri dana. Zatim ustah noću, u pratnji nekoliko ljudi, nikomu ne povjerivši što mi je Bog moj nadahnuo da učinim za Jeruzalem; a nisam imao druge životinje osim kljuseta na kojem sam jahao. Iziđoh, dakle, noću na Dolinska vrata i uputih se Zmajevskom izvoru, a zatim prema Smetlišnim vratima: razgledao sam jeruzalemski zid gdje je bio razoren i vrata koja su bila spaljena. Nastavio sam put prema Izvorskim vratima i Kraljevskom ribnjaku, ali nisam našao prolaza za životinju na kojoj sam jahao. Uspeo sam se zato noću uz Potok, i dalje razgledajući zid, i ponovo sam ušao na Dolinska vrata. Tako sam se vratio, a da savjetnici nisu primijetili kamo sam otišao i što sam učinio. Sve do sada nisam ništa rekao Židovima: ni svećenicima, ni velikašima, ni savjetnicima, ni drugima nadstojnicima. Tada im rekoh: “Vidite u kakvoj smo nevolji: Jeruzalem je u ruševinama, a vrata mu spaljena. Hajte, sagradimo jeruzalemski zid da više ne budemo izloženi ruglu.” I objasnih im kako je dobrostiva ruka Boga moga bila nada mnom, a saopćih im i riječi koje mi kralj bijaše rekao. “Ustanimo”, povikaše oni, “i gradimo!” I ukrijepiše im se ruke na dobro djelo. Na te vijesti počeše nam se rugati Sanbalat, Horonac, i sluga Tobija, Amonac, i Gešem, Arapin. Prezirno su nam govorili: “Što radite ovdje? Hoćete li se pobuniti protiv kralja?” Ali im ja odgovorih ovim riječima: “Nebeski će nam Bog dati da uspijemo. Mi, sluge njegove, ustasmo da gradimo. A vi nemate ni dijela, ni prava, ni spomena u Jeruzalemu.”U isto vrijeme u svijetu
Nehemija, peharnik perzijskog kralja Artakserksa I., došao je u Jeruzalem 445. pr. Kr. i obnovio njegove zidine. Kralj iz Knjige o Esteri, koji je vladao naraštaj ranije, Ahasver, obično se poistovjećuje s Kserksom I. Evo svijeta 5. stoljeća pr. Kr.
Mezopotamija i Bliski istokKserkso i Artakserkso486.–424. pr. Kr.
Grčka i RimPartenon447.–432. pr. Kr.
Dok je Nehemija obnavljao jeruzalemske zidine, Atena je pod Periklom gradila Partenon na svojoj Akropoli, započet 447. pr. Kr.
Istočna Europa i stepaHerodot opisuje Dnjeparoko 484.–425. pr. Kr.
Grčki povjesničar Herodot napisao je svoju Povijest, prvo veliko povijesno djelo Zapada. U 4. knjizi opisuje Skite i Boristen — Dnjepar — za koji kaže da je poslije Nila najizdašnija rijeka. Vjerojatno je posjetio Olbiju blizu njegova ušća.
EgipatŽidovska posada na Nilu5. st. pr. Kr.
Na otoku Elefantini kod Asuana židovski vojnici služili su Perzijancima i imali vlastiti hram. Njihova aramejska pisma iz 407. pr. Kr. spominju sinove Sanbalata, upravitelja Samarije — Nehemijina protivnika (Nehemija 2:10).
KinaZaraćene državeod oko 475. pr. Kr.
U Kini se stari poredak raspao na sedam suparničkih država. U tom nemirnom dobu mislioci „Stotinu škola” — sljedbenici Konfucija, Mozija i taoističkih učitelja — raspravljali su o tome kako živjeti i kako vladati.
