Enciklopedija › Blagdani i svetkovine
Blagdani i svetkovine
Purim
hebrejski purim, „ždrijebovi” · 14.–15. adara, veljača ili ožujak · iz Knjige o Esteri
Purim je dobio ime po puru, ždrijebu koji je Haman bacio da izabere dan za uništenje Židova u Perzijskom Carstvu (Estera 3:7). Riječ dolazi od akadskog puru, „ždrijeb”, a sačuvala se mala glinena kocka s natpisom kojom se u Asiriji u 9. st. pr. Kr. bacao ždrijeb. Knjiga o Esteri smješta priču u vrijeme kralja Kserksa (kod Šarića Ahasver), koji je Perzijom vladao oko 486.–465. pr. Kr. Znanstvenici o knjizi misle različito: prema jednom mišljenju bilježi stvarne događaje na perzijskom dvoru, prema drugom priča je smještena na taj dvor da objasni blagdan.
Nakon ugroženog dana, trinaestoga adara, Židovi su počivali i gostili se: po selima četrnaestoga, u Suzi petnaestoga (Estera 9:17–19). Mordokaj je napisao da se oba dana slave svake godine kao dani „gozbom i veseljem, izmjenjujući među sobom darove i dijeleći poklone ubogima” (Estera 9:22). Za razliku od starijih blagdana, Purim nije propisan Mojsijevim Zakonom. Po židovskom običaju glasno se čita svitak o Esteri, slušatelji bukom dočekuju Hamanovo ime, a gradovi koji su u davnini imali zidine slave petnaesti dan.
Ključni retci
U prvom mjesecu, to jest u mjesecu Nisanu, dvanaeste godine Ahasverova kraljevanja u nazočnosti Hamana baciše “Pur”, to jest ždrijeb, da utvrde dan i mjesec. Ždrijeb pade na trinaesti dan dvanaestoga mjeseca, to jest na mjeseca Adara.Četrnaestoga dana Židovi su mirovali: to bijaše dan gozbe i veselja. Židovi u Suzi koji su se sakupili trinaestoga i četrnaestoga dana mirovahu petnaestoga dana; to je bio dan njihova veselja i gozbi. Zbog toga Židovi pripoljci, oni koji žive po neutvrđenim selima, blagdanski svetkuju četrnaesti dan mjeseca Adara veseleći se i gozbujući i među sobom izmjenjujući darove. A koji žive u gradovima slave i petnaesti dan Adara u razdraganosti i u veselju, izmjenjujući među sobom darove.kao dane u kojima su Židovi postigli spokoj od svojih neprijatelja i kao mjesec koji je bio pretvorio u radost njihovu tugu a u blagdan njihovo žalovanje. Neka ih slave gozbom i veseljem, izmjenjujući među sobom darove i dijeleći poklone ubogima.Zbog toga su ti dani nazvani Purim, prema riječi Pur. Zato prema svem sadržaju toga pisma i prema onome što su vidjeli i što im bijaše prenesenoŽidovi se neopozivo obvezaše i prihvatiše za se, za svoje potomke i za sve one koji se s njima budu udružili da će svake godine slaviti ta dva dana prema tom propisu i u to vrijeme. Te dane valja slaviti i njih se sjećati od pokoljenja do pokoljenja u svakoj obitelji, pokrajini i gradu; ti dani Purima ne smiju iščeznuti ispred Židova, ni spomen na njih biti izbrisan iz njihova roda.Izvori
Prilagođeno i skraćeno prema Tyndale Open Bible Dictionary · CC BY-SA 4.0
Tyndale Open Bible Dictionary © 2023 Tyndale House Publishers · CC BY-SA 4.0 — Feasts and Festivals of Israel: Postexilic Festivals; Purim; Calendars, Ancient and Modern: Jewish Festivals
Prilagođeno prema Tyndale Open Bible Dictionary: članci odabrani, skraćeni i prepričani vlastitim riječima (samo povijest, priroda i svakodnevni život), a na jezicima osim engleskog strojno prevedeni. Izvorno djelo izdavača Tyndale House Publishers besplatno je dostupno na tyndaleopenresources.com.