U ožujku 1876. Alexander Graham Bell, učitelj gluhih u Bostonu rođen u Škotskoj, dobio je patent za telefon, a nekoliko dana poslije njime se obratio svojemu pomoćniku: “Mr. Watson, come here, I want to see you.” („Gospodine Watson, dođite ovamo, želim vas vidjeti.”)
Enciklopedija › U isto vrijeme u svijetu
1876. po. Kr. · Sankt Peterburg, Rusija
Ruska Sinodalna Biblija
Prva cjelovita Biblija na suvremenom ruskom, koju je odobrio Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve, tiskana je u Sankt Peterburgu 1876. Učenjaci crkvenih akademija prevodili su je s hebrejskoga i grčkoga gotovo dvadeset godina, najprije Novi zavjet (1862.). I danas je to najčitanija ruska Biblija.
U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i Riječ bijaše Bog. Ona bijaše u početku u Boga. Sve postade po njoj i bez nje ne postade ništa. Svemu što postade u njoj bijaše život i život bijaše ljudima svjetlo; i svjetlo u tami svijetli i tama ga ne obuze.U isto vrijeme u svijetu
Do tada su Rusi Bibliju slušali na crkvenoslavenskom, jeziku bogoslužja, koji su mnogi čitatelji teško razumjeli. Prvi ruski prijevod, koji je radilo Rusko biblijsko društvo, zaustavljen je 1826. Do 1870-ih željeznice, parobrodi i telegrafski kabeli povezivali su kontinente. Ovo je svijet 1870-ih.
Heinrich Schliemann kopao je unutar zidina Mikene i pronašao kraljevske grobove u oknima pune zlata. Najljepša zlatna maska postala je poznata kao „Agamemnonova maska”, iako je otprilike tri stoljeća starija od bilo kojega datuma koji se navodi za Trojanski rat.
Sueski kanal otvoren je u studenome 1869. i povezao je Sredozemno i Crveno more. Lađe iz Europe za Indiju više nisu morale ploviti oko Afrike.
Kratka željeznica od Šangaja do Wusonga, koju su izgradili britanski trgovci, otvorena je 1876. Kineska vlada otkupila ju je sljedeće godine i dala je razgraditi; željeznice u Kini počele su se ozbiljno graditi tek 1880-ih.
U Sankt Peterburgu kemičar Dmitrij Mendeljejev poredao je poznate elemente prema težini i svojstvima u periodni sustav, ostavivši praznine za elemente koji još nisu bili pronađeni. Tri od njih – galij, skandij i germanij – otkrivena su u sljedećih 17 godina.
Francuski pisac Jules Verne objavio je Put oko svijeta u osamdeset dana, priču o okladi da željeznice i parobrodi mogu putnika prevesti oko zemaljske kugle za manje od tri mjeseca.