Sanheribova prizma

Asirski kraljevi zapisivali su svoje ljetopise na glinene prizme i valjke. Čitateljima Biblije najpoznatija je šesterostrana prizma od pečene gline, visoka oko 38 centimetara, s posljednjim izdanjem ljetopisa kralja Sanheriba, datiranim 691. pr. Kr. Jedan primjerak, Taylorova prizma, nabavljen je u Ninivi 1830. i danas je u Britanskom muzeju; drugi je u Orijentalnom institutu u Chicagu. Isklesani reljefi iz Sanheribove palače u Ninivi, također u Britanskom muzeju, prikazuju njegovu opsadu judejskoga grada Lakiša.

Prizma pripovijeda o njegovu pohodu 701. pr. Kr. Sanherib kaže da mu se „Ezekija Judejac” nije pokorio, pa je opsjeo i zauzeo 46 njegovih utvrđenih gradova, odveo 200.150 ljudi, a Ezekiju zatvorio u Jeruzalem „kao pticu u kavez”. Ezekija mu je tada poslao velik danak, s 30 talenata zlata – jednako mnogo zlata kao u 2 Kraljevima 18:14, premda prizma navodi 800 talenata srebra, a Biblija 300. Prizma ne kaže da je Jeruzalem zauzet. Biblija priču završava nesrećom u asirskom taboru i Sanheribovim povratkom kući (2 Kraljevima 19:35–36).