Herodov hram

Herod Veliki počeo je pregrađivati Hram oko 20. pr. Kr. Tisuću svećenika izučeno je za zidare i svetište je brzo dovršeno, ali radovi na cijelom sklopu trajali su desetljećima: u Ivanovu evanđelju ljudi kažu: „Četrdeset i šest godina gradio se ovaj Hram” (Ivan 2:20), a dovršen je tek šezdesetih godina 1. st. po. Kr. Herod je vrh brda proširio u golemu plohu, oko 480 na 300 metara, koju su držali masivni potporni zidovi; Zapadni zid u Jeruzalemu dio je jednoga od njih. Svetište od bijelog kamena i zlata zadržalo je stari tlocrt.

Oko njega su se na sve višim razinama prostirala predvorja. Široko vanjsko predvorje, otvoreno svima, bilo je obrubljeno trijemovima – na istoku „trijem Salomonov” (Djela apostolska 3:11), na jugu Kraljevski trijem – i ondje su mjenjači novca i prodavači golubova imali svoje stolove. Niska ograda s natpisima upozoravala je nežidove da ne idu dalje, pod prijetnjom smrću; cijeli takav grčki natpis pronađen je 1871. godine. Unutra su bila predvorja Žena, Izraela i Svećenika. Godine 70. po. Kr. rimska vojska pod Titom spalila je Hram, a Titov slavoluk u Rimu prikazuje njegov svijećnjak nošen u trijumfu.