Istraži › Činjenice iz Biblije › Svibanj

• 1. svibnja

  Mojsijeva majka položila ga je uz Nil u košaricu od gome, hebrejski papirusa — iste močvarne biljke od koje su Egipćani izrađivali papir, užad, pa čak i čamce.

  Izl 2:3Kad ga nije mogla više sakrivati, nabavi košaricu od papirusove trstike, oblijepi je smolom i paklinom, u nju stavi dijete i položi ga u trstiku na obali Rijeke.
• 2. svibnja

  Kad je egipatski kralj odnio zlatne štitove što ih je napravio Salomon, kralj Roboam napravio je namjesto njih tučane štitove.

  2 Ljet 12:9–10Tako egipatski kralj Šišak navali na Jeruzalem, opljačka blago iz Doma Jahvina i riznicu kraljeva dvora; sve je uzeo; uze i zlatne štitove što ih bijaše napravio Salomon. Namjesto njih kralj Roboam napravi tučane štitove i povjeri ih zapovjednicima straže koja je čuvala vrata kraljevskoga dvora.
  Pročitaj članak
• 3. svibnja

  Dva sićušna srebrna svitka pronađena 1979. godine u grobnoj spilji u Ketef Hinomu u Jeruzalemu nose inačicu ovoga blagoslova — najstariji poznati zapis riječi koje su u Bibliji, iz oko 600. pr. Kr.

  Br 6:24–26Neka te blagoslovi Jahve i neka te čuva! Neka te Jahve licem svojim obasja, milostiv ti bude! Neka pogled svoj Jahve svrati na te i mir ti donese!' Tako neka stavljaju moje ime nad sinove Izraelove, i ja ću ih blagoslivljati.”
• 4. svibnja

  Jeremija je svoja proroštva kazivao u pero pisaru Baruhu, koji ih je crnilom zapisivao u svitak.

  Jr 36:18Baruh će njima: “Jeremija mi je sve te riječi u pero kazivao, a ja sam ih crnilom u knjigu zapisao.”
• 5. svibnja

  Svatko je svakoga dana trebao nakupiti određenu mjeru mane: hebrejski gomer, desetinu efe — oko 2 litre.

  Izl 16:16A ovo je zapovijed koju je Jahve izdao: 'Nakupite koliko kome treba za jelo - jedan gomer po osobi, svatko prema broju članova koji su mu u šatoru.'”
  Pročitaj članak
• 6. svibnja

  Leviti su se s 50 godina povlačili iz službe u Svetištu; nakon toga mogli su još pomagati svojoj braći u službi, ali sami posao više nisu obavljali.

  Br 8:25A kad kome bude pedeset godina, neka istupi iz službe i neka više ne služi.
  Pročitaj članak
• 7. svibnja

  Salomon je sagradio brodovlje u Esjon-Geberu na Crvenom moru, blizu današnjih Eilata i Akabe — oko 250 km južno od Jeruzalema zračnom linijom — a kralj Hiram poslao je mornare koji su poznavali more.

  1 Kr 9:26–27Kralj Salomon je sagradio brodovlje u Esjon-Geberu, koji je kralj Elata, na obali Crvenoga mora, u zemlji edomskoj. Hiram je poslao na tim lađama svoje sluge, mornare koji su poznavali more, sa slugama Salomonovim.
  Pogledaj mjesto
• 8. svibnja

  Malo stvorenje za koje Mudre izreke kažu da u stijeni gradi sebi stan, hebrejski šafan, obično se smatra pećinarom — velik je kao kunić, a ipak je srodnik slonova i morskih krava.

  Izr 30:26jazavci, stvorovi bez moći, što u stijeni grade sebi stan;
• 9. svibnja

  Ezekiel nabraja kako se njegovalo novorođenče: rezala mu se pupčana vrpca, pralo ga se vodom, trljalo solju i povijalo u povoje.

  Ez 16:4Kad si svijet ugledala, na dan rođenja tvojega pupka ti ne odrezaše niti te vodom opraše da te očiste; solju te ne osoliše niti te povojima poviše.
  Pročitaj članak
• 10. svibnja

  Kad je u Hramu pronađena Knjiga Zakona, dvorani kralja Jošije otišli su po savjet proročici Huldi, koja je živjela u Jeruzalemu.

  2 Kr 22:14Svećenik Hilkija, Ahikam, Akbor, Šafan i Asaja odoše proročici Huldi, ženi Šaluma, sina Tikvina, sina Harkasova, čuvara odjeće; ona je živjela u Jeruzalemu, u novom gradu. Kad joj to kazaše,
• 11. svibnja

  Knjige Ljetopisa završavaju, a Knjiga Ezrina počinje istim proglasom perzijskoga kralja Kira, koji izgnanicima dopušta da idu u Jeruzalem i sagrade Dom Jahvin.

  2 Ljet 36:22–23Ali prve godine perzijskoga kralja Kira, da bi se ispunila riječ Jahvina objavljena na Jeremijina usta, podiže Jahve duh perzijskoga kralja Kira te on oglasi po svemu svojem kraljevstvu usmeno i pismeno: “Ovako veli perzijski kralj Kir: 'Sva zemaljska kraljevstva dade mi Jahve, Bog nebeski. On mi naloži da mu sagradim Dom u Jeruzalemu, u Judeji. Tko je god među vama od svega njegova naroda, Bog njegov bio s njim, pa neka ide onamo!'”
• 12. svibnja

  Gezerski kalendar, natpis iz oko 10. stoljeća pr. Kr., nabraja ratarsku godinu mjesec po mjesec: berbu maslina, sjetvu, kasnu sadnju, lan, ječam, žetvu, rezidbu loze i ljetno voće.

  Post 8:22Sve dok zemlje bude, sjetve, žetve, studeni, vrućine, ljeta, zime, dani, noći nikada prestati neće.”
  Tema: Ljeto i zima
• 13. svibnja

  U aramejskom izvorniku tri glazbala na kojima se sviralo pred Nabukodonozorovim zlatnim kipom imaju imena preuzeta iz grčkoga: kitharis, psaltērion i symphōnia.

  Dn 3:5u času kad začujete zvuke roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala, bacite se na tlo i poklonite se zlatnome kipu što ga podiže kralj Nabukodonozor!
  Pročitaj članak
• 14. svibnja

  Dio gradskoga zida debeo oko 7 metara, iz vremena kralja Ezekije, otkriven je 1970. godine u Židovskoj četvrti Jeruzalema. Arheolog koji ga je iskopao nazvao ga je Široki zid, po ovom retku.

  Neh 3:8A do njih je popravljao Uziel, Harhajin sin, zlatar, a do njega je popravljao Hananija, jedan od pomastara: oni su utvrdili Jeruzalem sve do Širokog zida.
• 15. svibnja

  Pet puta Pavao je primio po četrdeset udaraca manje jedan. Mojsijev zakon dopuštao je najviše 40.

  2 Kor 11:24Od Židova primio sam pet puta po četrdeset manje jednu.
• 16. svibnja

  Biseri su dolazili iz Crvenog mora, Perzijskog zaljeva i Indijskog oceana i bili su među najskupljim draguljima. Trgovac u Isusovoj prispodobi rasprodaje sve što ima za jedan jedini.

  Mt 13:45–46“Nadalje, kraljevstvo je nebesko kao kad trgovac traga za lijepim biserjem: pronađe jedan dragocjeni biser, ode, rasproda sve što ima i kupi ga.”
  Pročitaj članak
• 17. svibnja

  Tamarin blizanac Peres rodio se prvi, iako je njegov brat Zerah već bio pružio ruku; ime Peres znači „proder“.

  Post 38:29–30Ali baš tada on uvuče ruku te iziđe njegov brat. A ona reče: “Kakav li proder napravi!” Stoga mu nadjenu ime Peres. Poslije iziđe njegov brat koji je oko ruke imao crveni konac. Njemu dadoše ime Zerah.
• 18. svibnja

  Filipi su bili rimska naseobina: nakon bitke vođene ondje 42. pr. Kr. u njih su naseljeni rimski veterani. Kroz grad je prolazila Via Egnatia, velika cesta preko Makedonije.

  Dj 16:12a odande u naseobinu Filipe - grad prvog dijela Makedonije. U tom se gradu zadržasmo nekoliko dana.
• 19. svibnja

  Drvo na koje se popeo Zakej, grčki sykomorea, bila je sikomora, srodnica smokve s kratkim, debelim deblom i širokim, niskim granama — lako se na nju popeti.

  Lk 19:4Potrča naprijed, pope se na smokvu da ga vidi jer je onuda imao proći.
  Pročitaj članak
• 20. svibnja

  Među izgnanicima koji su se vraćali iz Babilona bilo je 4.289 svećenika, ali samo 74 levita; poslije Ezra u svojoj skupini nije našao nijednog levita i morao je poslati po njih.

  Ezr 2:36–40Svećenici: Jedajini sinovi, to jest iz kuće Ješuine: devet stotina sedamdeset i tri; sinovi Imerovi: tisuću pedeset i dva; Pašhurovi sinovi: tisuću dvije stotine četrdeset i sedam; sinovi Harimovi: tisuću i sedamnaest. Leviti: sinovi Ješuini i Kadmielovi od Hodavjinovaca: sedamdeset i četiri.
  Pročitaj članak
• 21. svibnja

  Barnaba je ime koje su apostoli dali levitu zvanom Josip; tekst ga tumači kao „Sin utjehe“.

  Dj 4:36A Josip, od apostola prozvan Barnaba, što znači Sin utjehe, levit, rodom Cipranin,
• 22. svibnja

  Knjige o kraljevima iznova upućuju čitatelje na „knjigu Ljetopisa kraljeva izraelskih“ i judejskih — kraljevske zapise koji nisu sačuvani.

  1 Kr 14:19Ostala povijest Jeroboamova, kako je ratovao i kraljevao, to je zapisano u knjizi Ljetopisa kraljeva izraelskih.
• 23. svibnja

  Naaman je krenuo u Izrael s 10 talenata srebra — oko 300 kilograma — i sa 6.000 komada zlata i 10 svečanih haljina.

  2 Kr 5:5Aramejski kralj odgovori: “Idi onamo! Ja ću poslati pismo kralju izraelskom.” Naaman ode; ponio je deset talenata srebra; šest tisuća zlatnih šekela i deset svečanih haljina.
• 24. svibnja

  Za gradnju Prebivališta darovano je toliko da je Mojsije dao proglasiti po taboru da nitko više ništa ne donosi.

  Izl 36:6–7Zato Mojsije izda naredbu koju po taboru proglase: “Neka više nijedan čovjek ni žena ne donosi nikakva priloga za Svetište!” Tako ustave narod te nije donosio novih darova. Što imahu bijaše dosta da se izvede sve djelo; i još je pretjecalo.
  Pročitaj članak
• 25. svibnja

  „Od Dana do Beer Šebe“ — tako je Biblija govorila o cijeloj zemlji, od sjevera do juga; to je oko 235 km zračnom linijom.

  Suci 20:1Tada iziđe sav Izrael i sabra se sva zajednica kao jedan čovjek, od Dana do Beer Šebe i do gileadske zemlje, kod Jahve u Mispi.
  Pogledaj mjesto
• 26. svibnja

  U mreži koju je Petar izvukao na kraj bile su 153 velike ribe, i premda ih je bilo toliko, mreža se nije raskinula.

  Iv 21:11Nato se Šimun Petar popne i izvuče na kraj mrežu punu velikih riba, sto pedeset i tri. I premda ih je bilo toliko, mreža se ne raskinu.
  Pročitaj članak
• 27. svibnja

  Zlatne naušnice koje je Gideon skupio od midjanskog plijena težile su 1.700 šekela — oko 19 kilograma — ne računajući mjesečiće i privjeske.

  Suci 8:26Težina zlatnih prestenova što ih je zaiskao iznosila je tisuću i sedam stotina zlatnih šekela, osim mjesečića, naušnica i skrletnih haljina koje su nosili midjanski kraljevi i osim lančića što bijahu oko vrata njihovih deva.
  Pročitaj članak
• 28. svibnja

  Ruta, žena iz Moaba, postala je prabaka kralja Davida.

  Rut 4:17Susjede mu nadjenuše ime govoreći: “Noemi se rodio sin!” I prozvaše ga Obed; on je otac Jišaja, oca Davidova.
• 29. svibnja

  Ezekijini službenici zamolili su asirskog izaslanika da govori aramejski, jezikom diplomata, kako ga narod koji je slušao na gradskim zidinama ne bi razumio.

  2 Kr 18:26Elijakim, Šebna i Joah rekoše velikom peharniku: “Molimo te, govori svojim slugama aramejski, jer mi razumijemo; ne govori s nama judejski da čuje narod koji je na zidinama!”
  Pročitaj članak
• 30. svibnja

  Nitko ne zna na koji je cvijet Isus mislio govoreći o „poljskim ljiljanima“; često se predlaže crvena vjenčasta šumarica, koja u proljeće prekriva brežuljke Galileje.

  Mt 6:28–29I za odijelo što ste zabrinuti? Promotrite poljske ljiljane, kako rastu! Ne muče se niti predu. A kažem vam: ni Salomon se u svoj svojoj slavi ne zaodjenu kao jedan od njih.
  Tema: Ljiljani i trava
• 31. svibnja

  Kralj Uzija opremio je svu svoju vojsku štitovima, kopljima i kacigama, a na jeruzalemske kule postavio je sprave koje su bacale strijele i veliko kamenje.

  2 Ljet 26:14–15Uzija je pripravio svoj vojsci štitove, koplja, kacige, oklope, lukove i kamenje za praćke. Napravio je u Jeruzalemu vješto smišljene bojne sprave, iznašašće nekoga graditelja, da stoje na kulama i na kruništima, da bacaju strijele i veliko kamenje; pronio mu se glas nadaleko jer je uživao čudesnu pomoć sve dok se nije osilio.